 |
|
 |  |
 |
 |
 |
Novija izdanja 2006. i 2007.
|
DUBROVAČKI BORDEL KAZIN
Celeber 2007.
|
KAZIN
Vjeran tradiciji, literarno obogaćen klasičnom komediografijom, Feđa Šehović se još jednom pozabavio životnim prilikama i neprilikama dubrovačkih gospara. Roman je vremenski lociran u razdoblje između dva rata. Sadržajno, u obliku kronike, radnja živo i plastično modelira društveni i privatni život hipokrita, građanskih političara, trgovčića, propalih ambasadora, kurtizana, usidjelica – ukratko, kao da se stari Držićev teatar fascinantno objavio na stranicama ovog Šehovićevog romana. Maske su se samo prividno izmijenile, ustvari, oko Badesinog bordela razigrale su se sve one klasične krepadure i barbaćepi, od koze udareni, lotri i zgubidani. Izvanrednom lakoćom pisac kreira gosparske sudbine, razotkriva njihove komične obrazine, analizira njihove stupidne makinacije, izvrgava ruglu hipokritstvo i verbalnu dekorativnost kojom su (kao tkanicom) zastrti ovi animalni ljudi. Oko Dubrovačkog bordela sapleli su se svi gosparski planovi, sva uzbuđenja, sve bure u čaši vode: groteskno raspeti između dekorativnog morala i svojih unutarnjih animalnih prohtjeva igraju gospari pred nama svoju smiješnu i tragikomičnu igru. Šehović ih je do kraja oživio, stvorio izvanrednu jezičnu plimu svoga komediografskog jezika, dao našoj suvremenoj literaturi nadahnuti humoristički tekst.
Živko Jeličić
|
ILIJASBEGOVIĆI
Profil Zagreb 2007.

|
ILIJASBEGOVIĆI
U Ilijasbegovićima je do izražaja došla književna zrelos Feđe Šehovića; bogata epska naracija dograđivana je modernim postupcima, a njezin linearni okvir razmican je govorom dokumenata, zapisa i komentara, te čestim promjenama pripovjedačkih tehnika i perspektiva. Njegov (sveznajući) pripovjedač svoju ulogu tako izmjenjuje s komentatorom povijesnih zbivanja, uvlači se u treće lice i sluša što se događa u blizini i šire, načas nestaje iz priče, a sve s nakanom da priči osigura dublji egzistencijalni odjek. Zato je u priči mjesta i za dramatične povijesne događaje, ali i za ono intimno, za ljubavi javne i skrivene, za običaje, jela, za opise rituala, za sve ono što joj osigurava reljefni životni ambijent. Neke od tih slika prave su minijature pripovjedačkog umijeća i često su vezivno tkivo između dionica i vremenâ knjiga. ... Ovom knjigom o povijesti, koja pojedince i cijele narode svodi na gubitnike u igri s njezinim zamkama i zakonima, Šehović je napisao uistinu značajan hrvatski roman. Po složenosti konstrukcije, po broju likova i njihovih međusobnih odnosa tijekom triju stoljeća i na širokom prostoru povijesno-civilizacijski-vjerski i nacionalno neuralgičnih odnosa, riječ je o djelu koje se može mjeriti s velikim djelima književnosti značajnijih nego što je to naša.
Prof. dr Ivan J. Bošković
|
ZLOČIN U SAMOSTANU Mozaik knjiga 2006.
|
ZLOČIN U SAMOSTANU
Čovjek i njegova sudbina pod bešćutnim zvijezdama — tu situaciju uspijevaju evocirati samo velika umjetnička djela, dokazujući uvijek iznova da je velika umjetnost tragična i u smijehu i u suzi. Šehovićev kancelar Andrija doseže razinu tragičnoga. Stoga historiografska vjerodostojnost njegova udesa gubi svaku važnost. I da je posve izmišljen, bio bi on činom svoga književna rođenja nužan, čineći tako jednako nužnim djelo koje mu osigurava život. Andrićevskoga zamaha, pitkija od Andrićeve, ta proza otkrila je pisca iznimno duboke duhovnosti, čiji su nutarnji svjetovi dostojni čarobnjaštva velikih majstora pripovijedanja. Da i nije napisao ništa drugo, Šehović bi romanima Gorak okus duše, Oslobađanje đavola i Uvod u tvrđavu ostao velikim imenom hrvatske književnosti. Andrićevskoga zamaha, pitkija od Andrićeve, ta proza otkrila je pisca iznimno duboke duhovnosti, čiji su nutarnji svjetovi dostojni čarobnjaštva velikih majstora pripovijedanja. Da i nije napisao ništa drugo, Šehović bi romanima Gorak okus duše, Oslobađanje đavola i Uvod u tvrđavu ostao velikim imenom hrvatske književnosti.
Antun Pavešković
| . |
|
|
|